SRPSKE
· Ako činiš dobro, ne udaraj u veliko zvono.
· Ako je ko lud, ne budi mu drug.
· Ako kantar ne valja, ti budi ispravan.
· Ako komšijska kuća gori, pazi na svoju.
· Ako ne pošneš, nećeš ni završiti.
· Ako zlo neće od tebe, a ti beži od njega.
· Ako želiš jezgro, slomi ljusku.
· Ako hoćeš da napakostiš čoveku, poželi da mu žena umre.
· Ako pijemo kao stoka-biće dosta, ako pijemo kao ljudi-biće malo.
· Ako nekome nešto nije dalo majčino mleko, kravlje nije nadoknadilo.
· Bolje je jedanput zaplakati, no sto puta uzdahnuti.
· Bolje je ne obećati, no reč ne održati.
· Badava je dobro seme, kad je rđavo oranje.
· Batina ima dva kraja.
· Bez starog vola nema duboke brazde.
· Bolje je biti malo lud, nego malo pametan.
· Bolje je imati pametnog neprijatelja, nego ludog prijatelja.
· Bolje je svoje jaje nego tuđa kokoška.
· Bolje kad kaplje, nego kad teče.
· Bolje manastir da rasturiš, nego dvoje mladih da razdvojiš.
· Bez muke nema nauke.
· Bez zdravlja nema bogastva.
· Bogat jede kad hoće, a siromah kad može.
· Dete mnogo milovano, nikad dobro vaspitano.
· Drži se novog puta i starog prijatelja.
· Drvo se na drvo naslanja, a čovek na čoveka.
· Da je dobro i đavo bi se ženio.
· Da je maćeha dobra, u bašti bi se sejala.
· Da nema vetra, pauci bi nebo premrežili.
· Da se reči kupuju, manje bi se govorile.
· Dok imaš-svačijiv si, kad nemaš-ničiji si.
· Dok srce ne zaboli, ne može oko zaplakati.
· Daleko od očiju, daleko od srca.
· Dobar glas daleko ide, a zao još dalje.
· Dva puta meri, a jednom seci.
· Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.
· Dobra devojka sama se udaje.
· Državu čuvaj od neprijatelja, a ženu od prijatelja.
· Gledaj napred, ali se osvrni i nazad.
· Gledaj vola jel debela vrata, a devojci kakva joj je majka.
· Gde nevolja ruča tu utga i večera.
· Gde se sttariji ne čuju, tu Bog ne pomaže.
· Gde velika zvona zvone, tu se mala ne čuju.
· Gvožđe se kuje dok je vruće.
· Gori je ženski jezik no turska sablja.
· Čovek se nada dok god je duše u njemu.
· Čuvaj se čoveka koji nije kadar suzu da pusti.
· Čovek želi od svakoga da je bolji, a od sina da je gori.
· Čovek sve daje za obraz, a obraz ni za šta.
· Čovek čoveka ne može poznati dok s njime ne pojede onoliko soli koliko u zubima može podići.
· Čuturom se pregrabi i najveće bure.
· Čovek pokaže svoje pravo lice u tri slučaja: u besu, bogastvu i pijanstvu.
· Konju, ženi i pušci ne treba verovati.
· Kašalj, šuga i ljubav ne mogu se sakriti.
· Kad čovek nema svog dobra, tuđe zlo premeće.
· Koliko je od zemlje do neba, toliko je od čoveka do nečoveka.
· Ko staro ne krpi, ni novo ne nosi.
· Koju vodu moraš piti, nemoj je mutiti.
· Krpi rupu dok je manja.
· Kad oči govore, usta ćute.
· Kad stari pas laje, treba videti šta je.
· Kajanje je lek za svaki greh.
· Ko do dvadesete godine ne zna, a do tridesete nema, teško kući koja ga ima.
· Ko se ljudi ne stidi ni boga se ne boji.
· Ko se na tuđim kolima vozi neće daleko stići.
· Koji se pas silom u lov vodi, onaj zeca ne hvata.
· Ko laže za tebe, lagaće i protiv tebe.
· Ko priznaje, pola mu se prašta.
· Ko ne plati rukom, on će dušom.
· Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada.
· Ko visoko leti, nisko pada.
· Ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji.
· Lako je ljubav steći, ali je teško uzdržati.
· Lako je iza šest volova plug držati.
· Lako je tuđim rukama za vrelo gvožđe hvatati.
· Lavica jedno okoti, ali lava.
· Ludi boj biju, a mudri vino piju.
· Lepa reč gvozdena vrata otvara.
· Nema tereta bez deteta.
· Nesta vina-nesta razgovora, nesta blaga-nesta prijatelja.
· Ne traži đavo čoveka, nego čovek đavola.
· Ne boj se smrti, nego zla života.
· Ne čini zlo, da ti ne dođe još gore.
· Ne čini dobro, da te čudo ne nađe.
· Ne ispiraj svakim usta.
· Ne valja pljuvati, pa lizati.
· Ne zamahuj, ako ne smeš da udariš.
· Navika je jedna muka, a odvika dve muke.
· Ne može se dlanom sunce zakloniti.
· Nije sramota pasti, sramota je ne dići se.
· Niko nikog ne može osramotiti, dok se sam ne osramoti.
· Nijedno zlo ne prođe neopaženo.
· Novac sitno zveči, al daleko se čuje.
· Nemoj da te pita starost gde ti je bila mladost.
· Ne kaži sve što znaš, ne čini sve što možeš, ne veruj sve što čuješ.
· Ne valja svakom loncu biti poklopac, ni svakoj čorbi zaprška.
· Nije siromah ko malo ima, već ko mnogo želi.
· Nije zlato sve što sija.
· Zao glas i ptice nose.
· Zlatan lanac slobodu ne pruža.
· Zlo brzo dođe, a polako prođe.
· Zlo ništ ne radi u pola.
· Zloba jede dušu kao rđa gvožđe.
· Zlato se u vatri probira, čovek u nevolji.
· Zid ruši vlaga, a čoveka briga.
· Žena će samo onu tajnu saćuvati koju ne zna.
· Žena je zlo bez kojeg se ne može.
· Žena se uzda u plač, a lupež u laž.
· Ženu mnogo ne mazi, nego je pripazi.
· Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
· Žena muža nosi na licu, a muž ženu na košulji.
· Žedan konj vode ne probira.
· Od rane trešnje i lepe žene čovek malo koristi ima.
· Od ljubavi se živi, ali se za nju gine.
· Ovce bleje kad su žedne, a ljudi kad se napiju.
· Obraz nema više od dva prsta, ali više vredi od dva sveta.
· Obraz ide sa glavom.
· Od pruta biva veliko drvo.
· Od zla gore, a od dobra bolje nema.
· Od zle ćudi nema većeg zla.
· Obećanje, ludom radovanje.
· Pametan popušta, magarac ne dopušta.
· Pod jednim pazuhom ne mogu se dve lubenice nositi.
· Pokraj suva drveta i sirovo izgori.
· Prazna vreća ne može uspravno da stoji.
· Poštena je čoveka lako prevariti.
· Rđav je čovek koji se tuđem zlu raduje.
· Spolja gladac, a iznutra jadac.
· Sita mačka miševe ne lovi.
· Svaka je kvočka na svom gnezdu jaka.
· Svaka muka za vremena, a sramota dovijeka.
· Svekrva se ne seća da je i ona nekad snaha bila.
· Staroga slušaj, ali ne idi za njim.
· Torba je najteža kada je prazna.
· Teško onoj kući gde dima nema.
· Teško onome ko nema svoga za nevolju.
· Što prođe preko devet zuba ode preko devet brda.
· U sreću se uzda lud, a pametan u svoj trud.
· Učini dobro-ne kaj se, učini zlo-nadaj se.
· U kojoj kući muž ženu bije, tu sreće nije.
· Jabuka koja dockan sazri, dugo stoji.
· Jedno krivo drvo ceo tovar raspe.
· Jezik bode u srce.
· Jezik je više glava poseko nego sablja.
· I kad kune,majka blagosilja.
· Mnogo vremena treba da od deteta postane čovek.
· Mnogo dobija onaj koji svašta ne kupuje.
· Mlado se drvo savija.
· Velika drva dugo rastu, ali začas padnu.
· Voda svašta opere, osim pogana jezika.
· Vrana vrani oči ne vadi.
· Vo se vezuje za rogove, a čovek za reč.
LATINSKE
• Ako se rukovodiš duhom kralj si, ako li telom, rob si.
• Budale se boje sudbine, a mudri je podnose.
• Čist račun, duga ljubav.
• Čovek je čoveku vuk.
• Čovek je merilo stvari.
• Čuj i drugu stranu.
• Dobar čovek je uvek početnik.
• Dobrima škodi svaki ko rđavima oprašta.
• Dođeh, videh, pobedih.
• Dok budeš bio srećan, mnoge ćeš prijatelje imati.
• Drži sev starih puteva i starih prijatelja.
• Grešiti je ljudski.
• I neprijatelju treba obećanje ispuniti.
• I posle rđave žetve treba sejati.
• Iskustvo čini čoveka obazrivim.
• Iskustvo je najbolji učitelj.
• Jači je onaj ko sebe pobedi, nego onaj ko bedeme savlada.
• Kad se otkloni uzrok, nestaje posledica.
• Klin se klinom isteruje.
• Ko je započeo, nalazi se na pola posla.
• Kocka je bačena.
• Lisica dlaku menja, ali ćud ne.
• Ništa pod suncem nije savršeno.
• Nužda zakon menja.
• Od prvog udarca dub ne pada.
• Orao ne hvata muve.
• Ponavljanje je mati naukama.
• Poroci se uče i bez učitelja.
• Prijatelj je polovina duše.
• Ruka ruku mije.
• Rep lisicu odaje.
• Seti se da si kratka veka.
• Sklapaj prijateljstva sa sebi ravnima.
• Svaki početak je težak.
• Svako je najbolji tumač svojih reči.
• Svi pitamo je li bogat, a niko je li dobar.
• Svako najmanje sebe poznaje.
• Teško je krivicu ne odati licem.
• Učeći druge, sami se učimo.
• Zdrav duh u zdravom telu.
• Zdravlje je najveće bogastvo.
• Zlatna sredina.
• Znanje je moć.
[kopirano sa: http://www.beogradnet.com/riznica/riznica.php?main=12]
a ima ih još na
http://sr.wikiquote.org/wiki/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_
%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B5_
%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%86%D0%B5

НАРОДНИ УЧИТЕЉ

“Прва
је и вечна потреба сваком човеку да стече што више знања о здрављу
човека, марве и биља, и о срећоносном уређењу и школовању друштва, јер
без тог живеће у страху и опасности и богаташи и сиротиња.
Ништа
толико не сатире умно и телесно здравље, моралну јачину и материјално
благостање човеково, као неразумијевање оних узрока, због којих то
потиче, и непознавање начина којим се ти узроци отклонити могу.
Обавјестити
народ о томе, треба да је најпречи задатак наставника и управљача,
доктора и законодавца, књиге и друштва. Јер природна смрт долази по
неодољивим и вјечним законима моћне природе, а болест и сиротиња по
незнању и невјештини, по немарности и непажњи.”
Васа је био веома веома пре свега велики филантроп.
Направио је једно велико Јеванђеље за добробит свих људи.
Можда
данас неки делови овог јеванђеља звуче мало комично, али примењиво је и
дан данас скоро све што је написао са апгрејдом на верзију III миленијум.

Ево шта каже за вежбе тела:
"Трчање, пливање и бацање кугле или камена здраво је и лековито.
Тоциљање по леду крепи и осигурава здравље.
Поштапање, тестерисање и цепање дрва је лек.
Отворене собе јесу многоструки лек.
Поздравити зору у шетњи и у неком пословању врло је здраво и лековито.
Посао оздравља и лечи.
Трљање мокрим и хладним чарапама или чаршавима здраво је и лековито.
Суво трљање тела такође је здраво и лековито.
Ради
здравља треба да се свуда по селима и варошима оснивају забавни
састанци и зборови, јер то развија свест, здравље и енергију, радост и
братску узајамност.
Ради здравља треба имати на пољским њивама добре бунаре и хладнике.
За умне раднике, ђаке и раднике уопште, што
седећи радити морају, кретање, шетња, гимнастика, путовање, одмор, у
полним односима умерен бити, јести храну пуну фосфора...
Ради
здравља нужно је познавање главних или основних темперамената: 1.
Колеричан темперамент, 2. Флегматичан темперамент, 3. Сангвиничан
темперамент, 4. Меланхонличан темперамент.”
[Јеванђеље
здравља, јеванђеље лечења, домаће јеванђеље, привредни одељак,
привредне мудролије, благодатник и умовање здравог разума.]
